PROJEKTNI PROCES

Projektiranje je zahtjevan proces interdisciplinarnog karaktera.
Uvijek drugačiji, uvijek izazovan i kreativan.

Temeljno nastojanje projektiranja je ispuniti očekivanja naručitelja, odnosno investitora projekta, ali pri tom ispuniti osobna očekivanja i zadovoljiti izazov koji nosi svaki novi projekt.
Pridobiti povjerenje klijenta koje se u prvom trenutku temelji ili na preporuci ili na referentnim radovima, a dalje se izgrađuje u stalnom dijalogu kojem je cilj što prije doći do najboljeg rješenja.

Projektiranje ima svoj vremenski period – ne traje par dana već se, ovisno o kompleksnosti projekta, odvija kroz više mjeseci, godinu dana, a zahtjevni,
kompleksni projekti mogu se provući i na dulji vremenski perod kroz više faza realizacije.

Projektiranje ima svoje zadane okvire koji traže veliku umješnost u donošenju pravog izbora.

Mala parcela s puno prostornih i zakonskih ograničenja nosi sa sobom drugačiji pristup i problematiku od velike parcele na kojoj možemo projektirati što god želimo.
Položaj, strane svijeta, ravan ili kosi teren, pozicije pristupa na građevinsku parcelu, samo su neki od faktora koje treba pažljivo prostudirati dok idejni nacrt ni ne postoji.
Svaki projektni zadatak je specifičan.
Svakom se pristupa kao jedinstvenom novom izazovu.

Projekti stambene arhitekture su najzastupljeniji u ukupnom radu; od obiteljskih kuća do višestambenih građevina.

ANALIZA I IDEJNO RJEŠENJE
Projektiranje počinje s pripremnim radovima; analiziranje mogućnosti gradnje, usklađenje s važećim prostornim planovima uz usporedno definiranje projektnog zadatka koji treba što preciznije odrediti da konačni projekt bude najbolje moguće rješenje.
Od prvih idejnih skica, idejnog rješenja, idejnog projekta na osnovu kojeg se dobivaju uvjeti priključenja od komunalnih službi i svih ureda koji daju svoje uvjete ovisno o specifičnosti projekta.

GLAVNI PROJEKT
Na temelju idejnog projekta i u skladu s dobivenim uvjetima izrađuje se glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole.

Glavni projekt je rezultat timskog rada stručnjaka raznih profesija koji rade pod koordinacijom arhitekta kako bi sva dokumentacija bila međusobno usklađena.

Vanjski suradnici arsviva studija su stalni i međusobno povezani te je time postignut uhodani timski pristup rješavanju ukupne problematike projektiranja koja prati bazični arhitektonski projekt, a veže se na sve prateće potrebne projekte.

Uz arhitektonski projekt izrađuju se:

• Projekti mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno statike
• Građevinska fizika
• Projekti instalacija
• Strojarske instalacije
• Elektroinstalacije
• Projekti instalacija vodovoda i odvodnje

Po potrebi, projekti sadrže i elaborat zaštite od požara te elaborat alternativnih sustava grijanja.
Projekt krajobrazne arhitekture, projekt prometnica i prometnih rješenja rade se za specifične projektne zadatke.
Navedene poslove projektiranja prati izrada troškovnika i izrada elaborata etažiranja, odnosno planovi etažnih jedinica.

IZVEDBENI PROJEKT

Ovisno o zahtjevnosti građevine i po zahtjevu investitora ili propisanoj obavezi, izrađuju se izvedbeni projekti.
To je projektantska faza u kojoj se razrađuje glavni projekt u osnovnom mjerilu 1:50 te po potrebi većim mjerilima, a ponekad i do detalja u mjerilu 1:1.
Svrha izrade izvedbenog projekta je dobiti dokumentaciju za brzu i dobro organiziranu gradnju, odnosno izvođenje građevine po mogućnosti bez nepoznanica.
U velikom dijeli radi se o izradi projekata oplate i armaturnim planovima za armiranobetonske konstrukcije.

PROJEKT INTERIJERA

Posebno područje arhitektonskog projektiranja je projektiranje uređenja unutrašnjosti zgrade ili projekt interijera.
Postići ugodan i individualiziran prostor u kojem ništa nije prepušteno slučaju.
Namjena prostora određuje pristup uređenja interijera.
Svaka namjena ima svoje posebne zahtjeve.

I ti projekti mogu biti raznih nivoa zahtjevnosti; od osnovne pomoći za uređenje stana ili poslovnog prostora do potpunog određivanja svakog detalja prostora.

Odabir svih vrsta materijala koji se pojavljuju u prostoru.
Izbor rasvjetnih tijela, odabir prekidača i utičnica.
Odabir gotovih stolarskih elemenata ili dizajniranje unutarnje stolarije – svi tipovi vrata, pregrada, stolarskih obloga zidova i nerijetko i stropova.
Određivanje tonova zidova po odabranoj ton karti.
Preciziranje mikrolokacija utičnica, prekidača, svih instalacijskih mjesta.
Određivanje tipova podnih i zidnih obloga koje uključuje izbor modela, tipa, boje i dimenzija.
Rezni krojevi podnih i zidnih obloga, način slaganja obloga.
Izbor sanitarnih elemenata, slavina, ogledala, radijatorskih tijela.
Dizajniranje namještaja specifičnih zahtjeva poput kuhinje, ugradbenih ormara, kupaonskih elemenata, do namještaja dnevnog boravka; regalnih polica, komoda i slično.
Određuju se tepisi, zavjese, tapete.
Pozicije i odabir kućnog bilja i sve što se nalazi unutar prostora.
Odabir namještaja i opreme.

ARHITEKT KOJI VAS PRATI

Boravak u prostoru koji volimo, život u kući koju volimo, sa čijim se dizajnom poistovjećujemo, stavlja neprimjetno ukupni život na višu razinu zadovoljstva iako toga ljudi ponekad nisu ni svjesni.

Dobro projektiran i dizajniran prostor utječe na psihu čovjeka, inspirira ga i veseli.

Sklad forme i sadržaja, boje, prirodna i umjetna svjetlost; važni su detalji naše svakodnevice koje ne smijemo podcijeniti.

Gradnja je bliska svakom čovjeku. Zar nemamo dojam da je to područje u koje se svi razumiju? Da svak misli da zna projektirati, graditi i urediti svoj stan ili kuću?

Ima to, naravno, svoj korijen u činjenici da su ljudi oduvijek gradili sami sebi; od prvotnih skloništa do današnjih kuća. To je potreba svakog od nas. Bliska svima nama.
Posljedicu toga viđamo na svakom koraku; nebrojene kuće lošeg izgleda, nekvalitetno izvedene s unutarnjom organizacijom prostora bez smisla i povezanosti.

Rijetko tko zna to sve napraviti da ukupni dojam bude ugodan, dobro osmišljen i bez grešaka koje izluđuju. Ljudi su često u dubokom uvjerenju da su nešto dobro sami napravili, a kroz vrijeme uoče niz pogrešaka. Posebno kad dođu u dobro projektiranu kuću ili pažljivo osmišljeni interijer shvate da sve može biti puno bolje.
Griješe i stručnjaci u svom poslu koji ne bi smjeli griješiti, a kako neće oni koji nemaju strukovna znanja.

Ne treba odustati od želje za ljepšim i boljim ukoliko nemamo previše novaca.
Posebno kad su sredstva minimalna, grešaka ne bi smjelo biti. Tada svaka greška košta višestruko.